Jedna od najrazvedenijih skupina otoka u cijelom Sredozemnom moru
Kornati su skupina otoka u Jadranskom moru. Otoci su dio Nacionalnog parka Kornati, koji je utemeljen 1980. godine kako bi se sačuvala prirodna ljepota tog područja. Park se sastoji od 89 otoka, otočića i hridi, te pokriva povrišinu od oko 217 kilometara kvadratnih.
Otoci su prepoznatljivi po svome kamenitom terenu, bistrim i čistim vodama, te raznovrsnom florom i faunom. Okomite litice "krune" kornatskih otoka okrenute prema otvorenom moru najpopularniji su fenomen ovoga parka. Park obiluje zabačenim zaljevima i uvalama, kao i povijesnim znamenitostima poput predromaničke crkva Svetog Marka na otoku Sita. Otoci su naseljeni tisućama godina, a na Kornatima postoji i nekoliko antičkih ruševina i arheoloških nalazišta. Posjetitelje se potiče da slijede pravila održivog turizma, poput poštivanja radnog vremena parka i poštivanja lokalne flore i faune. Arhipelag je dom raznolikom biljnom i životinjskom svijetu, uključujući nekoliko vrsta ptica, gmazova i morskih sisavaca. Posjetitelji parka mogu istraživati otoke pješice, čamcem ili kajakom te uživati u aktivnostima poput plivanja, ronjenja i ribolova. Unatoč svojoj prirodnoj ljepoti i povijesnom značaju Kornati su ostali relativno netaknuti i nerazvijeni omogućujući posjetiteljima da dožive prirodnu i kulturnu baštinu regije u gotovo netaknutom stanju. Baš zbog toga je održivi turizam od velike važnosti na ovom području kako bi se očuvala priroda.
Antopogeni krajobraz - kameni pašnjak
Jedan od razloga zaštite dijela Kornatskog otočja jest i antopogeni krajobraz – kameni pašnjak nastao ljudskim djelovanjem odnosno redovitim paljenjem radi ispaše. Sve do kraja 19. Stoljeća najveći dio Kornata zauzimali su pašnjaci te je u to vrijeme glavna djelatnost bila stočarstvo (ovce i koze). Kamenjarski pašnjaci su se redovito palili kako bi se osigurala hrana za stoku. Tridesetih godina 19. Stoljeća stanovnici Kornatih bave se sadnjom vinove loze, no dolaskom filoksere na kornatske otoke stanovništvo se okreće maslinarstvu. Maslinarstvo je bio unosan posao zbog povoljnog tržišta ulja, ali i relativno male pažnje koju je trebalo posvetiti maslini. Procjenjuje se da se danas na području Nacionalnog parka Kornati nalazi oko 18 000 stabala maslina.
Zbog svoje prirodne i kulturne baštine, Kornati su proglašeni nacionalnim parkom i zaštićenim područjem te imaju aktivnu strategiju održivog upravljanja turizmom.
Zanimljivosti Nacionalnog parka Kornati
Nacionalni park Kornati je skupina od više od 140 otoka, otočića i hridi koji su poznati po svojoj prirodnoj ljepoti i životinjskom svijetu.
Netaknuta prirodna ljepota
Danas je na otocima oko 18 000 stabala maslina.
Antopogeni krajobraz - kameni pašnjak kreiran ljudskom aktivnošću odnosno redovitim spaljivanjem radi ispaše.